Pod febrilnim konvulzijama podrazumijevamo cerebralni (epileptički) napad koji se javljaju kod male djece u visokoj temperaturi, a koja nije uzrokovana akutnom unutarlobanjskom infekciom. Zbog veoma dramatične slike koja prati ove napade, mnogi roditelji uspaničeni dovode djecu kod ljekara plašeći se najgoreg, te predstavlja vrlo traumatičan događaj kako za samo djete tako i za roditelja.

Međutim stvarna opasnost po djete u ovim slučajevima najčešće nije ni blizu onog što bi neiskusna osoba pomislila kada vidi djete. Smatra se da oko 2-4% djece doživi napad febrilnih konvulzija najčešće u dobi između 6 mjeseci i kraja treće godine. Napadi se ponavljaju  kod 25% djece u prvoj godini i kod 35% djece u trogodišnjem razdoblju od prvog napada.

Koji su faktori rizika?

Uzroci i mehanizam nastanka febrilnih konvulzija je i dan danas nejasan. Smatra se da u nastanku bolesti glavnu ulogi ima nasleđe, mada opete tačni mehanizmi nasleđivanja još uvjek su nepoznati tako da se ne može utvrditi koje djete će razviti bolest a koje ne.

Simptomi

Samu bolest je veoma lako prepoznati. Djete koje ima temperaturu najčešće iznenada dobije generalizovane napade grčeva pa izgleda kao da se jako trese cijelim tijelom, njsličnije sceni strujnog udara iz  filmova. Prilikom toga djete gubi svijest. Ono što najviše ipak zabrine roditelje su relativno dugi periodi nedisanja koje djete pravi, te roditelji pomisle da djete umire.

U male dojenčadi češća je slika pojedinačnih grčeva samo na ruci ili nozi. Može da se javi  i tako da djete gleda u jednu tačku i ne trepće jedan period vremena. Djete može da pravi čudne grimase, da se pnaša kao da sisa iako to nije slučaj i uopšte bilo kakavi čudni pokreti i ponašanje dojenčeta koje uz to ima i temperaturu trebe da pobude sumnju na febrilne konvulzije.

Važno je razlikovati jednostavne (tipične) i složene (atipične) febrilne konvulzije. Ovo je bitno jer složene nose veći rizik da djete kasnije razvije epilepsiju. 70% napada su prosti a 30% složeni.

Liječenje

Dijete u napadu je potrebno položiti na bok, ili uz dodatni oprez na trbuh, i nije mu potrebno nasilno otvarati usta iz straha da se ne uguši. Potrebno mu je sniziti temperaturu.

Od lijekova za febrilne konvulzije postoje nekoliko mogućnosti:

– lijek prvog izbora je diazepam (bensedin) u venu u dozi od 0,2 do 0,3 mg po kilogramu.

– kada nije moguće dati lijek u venu daje se diazepam rektalno u obliku klizme 0,5 do 0,8 mg po kilogramu.

– treća opcija je fenobarbiton u mišić u dozi od 10 mg po kilogramu.

Proste febrilne konvulzije imaju dobru prognozu i samo 5% djece koja su imala febrilne konvulzije kasnije dobiju epilepsiju (padavicu).

Složene febrilne konvulzije su opasnije u akutnoj fazi, i kod njih se epilepsija kasnije javlja od 20 do 30%.

Sve u svemu radi se o oboljenju koje daleko opasnije izgleda nego što jeste i smirenost roditelja i odgovarajuća reakcija sa njihove strane su pola puta ka dobrom rezultatu. I zapamtite čak i da vaše djete dobije epilepsiju to nije razlog da očajavate, jer se ona u današnjem dobu može sasvim normalno liječiti i vaše djete može voditi dug i uspješan život.

Dr Stevica Prolić

Categories: Medicina