Šta učiniti i kako reagovati? 

[wp_ad_camp_4] Srčani udar predstavlja hitno stanje kod kojeg je nužno pravovremeno prepoznati simptome, jer svako odgađanje može biti smrtonosno. O tome koji su simptomi i kako možete prepoznati srčani udar pisali su u člancima 10 najčešćih simptoma srčanog udara i  Gdje se najčešće javlja bol kod srčanog udara

Čak i kad niste sigurni u simptome, bolje je odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć nego čekati predugo i odlagati odlazak u zdravstvenu ustanovu. Istraživanja su pokazala da je većina bolesnika predugo čekala (čak više od 2 sata), a tome su posebno sklone starije osobe i žene.

Brzo djelovanje je vaše najbolje oružje protiv srčanog udara.

Zašto? Jer lijekovi za razbijanje ugrušaka i ostali postupci otvaranja arterija mogu prekinuti infarkt koji je u toku. Oni mogu spriječiti ili ograničiti štetu na srcu, ali sa njima treba započeti odmah po pojavi prvih simptoma. Što se prije počne sa tim postupcima veča je mogućnost preživljavanja i potpunog oporavka. Da bi bile najefikasnije najbolje bi bilo započeti unutar 1 sat od početka simptoma infarkta.

Kako da pomognete sami sebi kod srčanog udara

Brzo djelovanje je vaše najbolje oružje protiv srčanog udara. Prvo što treba napraviti kada dođe do srčanog udara je zvati službu hitne pomoći bez obzija da li ste sigurni ili niste da se radi o srčanom udaru. Ako imate simptome srčanog udarra i ne možete iz bilo kojeg razloga pozvati hitnu pomoć, zamolite nekoga da vas odveze u bolnicu. Ni u kom slučaju ne vozite sami, osim ako baš nemate drugog izbora.

Sažvaćite tabletu acetilsalicilne kiseline od 300 mg (Andol, Aspirin).

Jedan modalert online jednostavan način kojim si možete pomoći je i ponovljeno i vrlo snažno kašljanje. Potrebno je duboko udahnuti prije svakog kašlja i kašalj mora biti dubok i produžen, kao kad pokušavate nešto iskašljati iz dubine grudi. Udah i kašalj moraju biti ponovljeni svake dvije sekunde bez prestanka sve dok ne stigne pomoć, ili dok srce ne počne ponovo normalno udarati.

Duboki udah unosi kiseonik u pluća, a pokreti kašljanja “stišću” srce i održavaju krvotok. “Stiskanje” srca pomaže mu da ponovo dobije i normalni ritam. Na taj način žrtve srčanog infarkta mogu stići do bolnice.

Ključ spasa je u tome da što prije potražite pomoć doktora!

Kako da pomognete vašim bližnjim ili drugoj osobi koja ima srčani udar

Djelujte odmah.

Ako sumnjate da osoba ima srčani udar, pozovite hitnu medicinsku pomoć, jer oboljeli mora primiti stručnu pomoć odmah. U slučaju da ste daleko od zdravstvene ustanove, a imate vozilo, bilo bi bolje prevesti bolesnika do zdravstvene ustanove, zbog manjeg gubitka dragocjenog vremena. U postupku s bolesnikom najvažnije je sačuvati prisebnost i pravilno provesti preporučene radnje.

Ako je bolesnik pri svijesti i ne povraća, pokušajte ga smiriti, osigurajte mu mirovanje i ne dopustite da išta radi (npr. preoblači odjeću, traži zdravstvenu iskaznicu i sl.). Postavite ga u sjedeći položaj. Dajte mu (ako imate) usitnjenu tabletu acetilsalicilne kiseline od 300 mg (Andol, Aspirin) ili neka je sam sažvaće. Druge lijekove nemojte davati, osim ako se radi o osobi koja se liječi od angine pektoris, kojoj treba dati uobičajenu tabletu pod jezik (Nitroglicerin, Tinidil, Angised).

U slučaju da imate vozilo, bolesnika prenesite do vozila (bolesnik ne smije hodati) i odvezite ga u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ako nemate vozilo, nazovite hitnu medicinsku pomoć i dočekajte ih s bolesnikom.

Ako bolesnik povraća, prvo ga pridržite i pomognite mu da ne udahne povraćeni sadržaj, zatim postupite kao u prethodnom slučaju.

Ako bolesnik nije pri svijesti, provjerite diše li i radi li mu srce. Ako diše i srce radi, postavite ga u stabilan bočni položaj. Nazovite hitnu medicinsku pomoć i do njihovog dolaska provjeravajte disanje i rad srca.

Ako bolesnik nije pri svijesti, a ustanovili ste da ne diše i srce mu ne radi, ne gubite vrijeme i smjesta http://bit.ly/2p6VsJS provedite postupak oživljavanja (reanimacije). Dakle, prvo mu oslobodite disajni put te pristupite davanju vještačkog disanja i masaže srca (2 udaha; 30 pritisaka na grudnu kost), a neka netko odmah pozove hitnu medicinsku pomoć.

Uspjeh oživljavanja biće bolji ako bolesniku pristupite u prve četiri minute od trenutka prekida rada srca. Postupak provodite do uspostavljanja disanja i rada srca, odnosno do dolaska hitne medicinske pomoći.

[wp_ad_camp_3]

Dr Rajko Ćulibrk

Categories: Medicina