[wp_ad_camp_4] Piramida zdrave ishrane predstavlja slikovit prikaz namirnica koje bi trebalo svakodnevno koristiti u ishrani, kao i količinu. Namirnice su podijeljene  u šest grupa i raspoređene su na četiri nivoa. Viši nivoi piramide su manje površine, te hranu prikazanu na njima trebalo bi konzumirati u  manjim količinama. Kod nižih nivoa piramide situacija je obrnuta.

Svi sastojci piramide su važni i potrebni, samo je bitna količina u kojoj se  namirnice unose u organizam. Upravo zato je i napravljena piramida zdrave ishrane kako bi dobili pregled koliko se koje vrste namirnica preporučuju.

Načela piramide zdrave ishrane zasnivaju se na pravilima ravnoteže, umjerenosti i raznovrsnosti dnevne ishrane.

U nastavku ćemo se osvrnuti na dijelove piramide.

Piramida pravilne prehrane

 Dno piramide sačinjavaju žitarice i proizvodi od žitarica – ove namirnice su dobar  izvor ugljenih hidrata i bjelančevina, mineralnih materija  i vitamina. Vrlo je važno konzumirati ove proizvode u većim  količinama. U ovoj  grupi najpoznatije namirnice su: hljeb, tijesto, riža, žitarice i pahuljice od žitarica i tako dalje.

Konzumacija ovih žitarica i prerađevina treba da je najzastupljenija u cjelodnevnom jelovniku.  Osobma koje ne jedu meso meso posebno se  preporučuje konzumiranje mahunarki  jer su one dobar izvor proteina. Takođe, smatra se da je ova grupa vrlo značajna za zdravlje i imunitet zbog antioksidativnih svojstava

Voće i povrće  se mogu konzumirati u neograničenim količinama ali to ne znači da treba konzumirati samo njih. Voće i povrće važan su izvor vitamina, minerala, ugljenih http://bit.ly/2p6VsJS hidrata, voćnih kiselina, dijetalnih vlakana i ostalih važnih sastojaka.

Meso, mlijeko, riba i ostale namirnice životinjskog porijekla su izuzetno bitne, ali ne treba pretjerivati  sa konzumiranjem ovih namirnica. Važno je kada se  unosi meso, da se  unese i ista  ili veća količina voća i povrća.  Ova grupa  namirnica sadrži veliku količinu modalert online bjelančevina, masti a takođe i vitamine. Međutim, zaista je važno ne pretjerivati u konzumiranji namirnica životinjskog porijekla jer se mnoge bolesti povezuju upravo sa pretjerivanjem u unosu  ovih namirnica.

Slatkiši, masti i ulja. Ove namirnice treba konzumirati u  manjoj količini . Medjutim,  svjedoci smo da su upravo ove namirnice koje bi trebalo najmanje konzumirati najviše dostupne i zastupljene u prodaji. Posljedica toga je sve veći porast gojaznosti, a samim tim i narušenog zdravlja.

Pravilnom ishranom i planiranjem svakodnevnih obroka umanjujemo mogućnost rizika za pojavu gojaznosti.  Gojaznost je jedan od vodećih uzroka koji dovodi do razvoja hroničnih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes tipa II i kardiovaskularne bolesti.

Uravnotežena i raznovrsna ishrana je temelj zdravlja, a ujedno pomaže u regulaciji telesne mase.

[wp_ad_camp_3]

Dr Rajko Ćulibrk

Categories: Medicina