[wp_ad_camp_4] Vitamini su neophodni za naš organizam. Otkada se se otkrili i otkada se saznalo za njihova pozitivna dejstva, oni su jedan od najzastupljenijih proizvoda farmaceutske industrije. Ali mnogi ljudi i ne znaju tačno koju ulogu vitamini igraju u organizmu i zašto su važni. Iz tog razloga slijedi kratak pregled najvažnijih vitamina, sa njihovim prirodnim izvorima, ulogama u organizmu i mogućim štetnim efektima.

Vitamin A (Akseroftol, Retinol)

Uloga: Neophodan za normalan vid, sintezu glikoproteina i proces rasta i razvoja, reprodukciju, sekreciju sluzi i održavanje normalnog epitela, a ima i ulogu antioksidansa.

Dnevne potrebe: žene 800 mikrograma a muškarci 1000 mikrograma.

Izvor: Jetrea, morska riba i u manjoj mjeri riječna riba, mrkva, lucerka, paradajz i kajsija.

Nedostatak: Dovodi do poremećaja vida (noćno i kokošije slijepilo), perutanje kože, sterilitet, kod djece dolazi do smetnji u rastu i razvoju.

Vitamin B1 (Tiamin)

Uloga: Metabolizam i hemijske reakcije iskorištavanju uglenih hidrata i aminokiselina. Stvaranje neurotransmitera.

Dnevne potreba: 1-1,5 mg/dan

Izvor: Integralne žitarice, jetra preživara, srce i bubrezi, kvasac i bakterije crijevne flore.

Nedostatak: Mentalna konfuzija, anoreksija, mišićna slabost, otoci, ubrzan ritam srca (najčešće se javlja kod alkoholičara).

Vitamin B3 ( Niacin, Nikotinska kiselina)

Uloga: Jedan od najvažnijih koenzima i kao takav učestvuje u gotovo svim metaboličkim procesima od kojih je najvažniji ćelijsko disanje.

Dnevne potrebe: 8-17 mg

Izvor: Meso, jetra, kvasac i pirinač.

Nedostatak: Bolest pod imenom pelagra koja se karekteriše dermatitisom, dijarejom i demenciom.

Vitamin B2 (Riboflavin, Laktoflavin)

Uloga: Učestvuje u mnogim metaboličkim procesima a prije svega u produkciji energije prilokom ćeliskog disanja.

Dnevne potrebe: 1,2 do 1,7 mg, a u trudnoći su potrebe za 0,5 mg veće.

Izvor: Namirnice životinjskog porijekla a naročito jaja i mliječni proizvodi, povrće.

Nedostatak: Suho grlo i upala sluznice grla, dermatitis, anemija.

Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)

Uloga: 80% pantotenske kiseline u organizmu se nalazi u obliku koenzima A. Kao takva ona učestvuje u metabolizmu masti, ugljenih hidrata i aminokiselina.

Dnevne potrebe: 2 do 7 mg.

Izvor: Pantotenska kiselina je jedan od najrasprostranjenijih vitamina i kao takav se može naći gotovo u svim namirnicama.

Nedostatak: Zbog široke rasprostranjenosti nije zabelježen u praksi.

Vitamin B6 (Piridoksol, Piridoksal, Piridoksamin)

Uloga: Jedan od najvažnijih koenzima u organizmu i kao takav učestvuje u mnoštvu metaboličkih procesa, a na prvom mjestu u metabolizmu nezasićenih masnih kiselina i biosintezi masti iz proteina.

Dnevne potrebe: 2 mg.

Izvor: Sjemenke, žitarice, jetra, mlijeko, jaja, i povrće sa zelenim lišćem.

Nedostatak: Dermatitis, poremećaji krvne slike, neurološke smetnje.

Vitamin B9 (Folna kiselina,Folat,Folacin)

Uloga: Folna kiselina u formi koenzima je odgovorna za stvaranje purina i pirimidina koji su gradivni elementi DNK te kao takav ovaj vitamin zajedno sa vitaminom B12 i C je ključan za normalnu diobu ćelije.

Dnevne potrebe: oko 50 mikrograma.

Izvor: Lisnato povrće, jetra, meso i žumance jajeta.

Nedostatak: Dovodi do posebne vrste anemije takozvane Megaloblastne anemije.

 Vitamin B12 (Kobalamin, Cijanokobalamin)

Uloga: Neophodan za stvaranje Dezoksiribonukleinske kiseline (DNK), učestvuje u metabolizmu pojedinih aminokiselina.

Dnevne potrebe: 2 mikrograma.

Izvor: Jetra, meso, mlijeko, jaja i ostale namjernice životinjskog porijekla.

Nedostatak: Poseban vid anemije zvani perniciozna anemija, neurološki poremećaji.

Vitamin C (L-askorbinska kiselina)

Uloga: Jedan od najvažnijih agenasa u oksido-redukcionim procesima. Posebno važan za uspješno stvaranje kolagena i vezivnog tkiva, te kao takav neophodan za zarastanje rana. Takođe poboljšava funkciju imuniteta i učestvuje u stvaranju hormona nadbubrežne žlijezde (glikokortikoida).

Dnevne Potrebe: 60 mg, trudnice 100 mg, djeca 45 mg.

Izvor:  Limun, Narandža i ostale biljke iz porodice agruma, bobičavo voće, dinje, lubenice, paradajz, zelena paprika, kupus.

Nedostatak: Bolest poznata kao skorbut. Manifestuje se otokom, čestim krvarenjima, nezarastanjem rana, ispadanjem zuba, osteoporozom, anemiom itd.

 Vitamin D (Kalciferol)

Uloga: Ključan za metabolizam i održavanje nivoa kalcijuma i fosfora u organizmu te kao takav indirektno odgovoran za mnoge procese od kojih je normalno funkcionisanje koštano-mišićnog sistema najvažnije.

Dnevne potrebe: Do 18. godine kao i u trudnoći i dojenju, preporučena dnevna doza 10 mikrograma, a kasnije 5 mikrograma.

Izvor: Izlaganje suncu, riblje ulje, mlijeko, puter, jetra, žumance jajeta.

Nedostatak:  Nzak nivo kalcijuma (hipokalcemija) i fosfora (hipofosfatemija). Vodi razvoju rahitisa kod djece, i osteoporoze kod odraslih.

Vitamin E (Tokoferol)

Uloga: Najvažniji antioksidans u našem organizmu i kao takav neophodan za normalan metabolizam masti i odgovoran za prevenciju djelovanja slobodnih radikala ( oštećuju DNK i dovode do malignih bolesti). Neophodan za normalnu reproduktivnu funkciju.

Dnevne potrebe:  10 mg za muškarce, 8 mg za žene i dječake u pubertetu. U trudnoći 10 mg i za žene.

Izvor: Biljno ulje, sjemenke (kikiriki),  voće i povrće.

Nedostatak:  Poremećaj metabolizma masti i hemolitička anemija, sterilitet, povećan rizik od razvoja malignih bolesti.

Vitamin H (Biotin)

Uloga: Neophodan za normalnu funkciju enzima iz grupe karboksilaza i kao takav neophodan za metabolizam masti, oksalsirćetne kiseline, uree i purina.

Dnevne potrebe: 30 do 100 mikrograma.

Izvor: Crijevna flora.

Nedostatak: Izuzetno rijedak, a manifestuje se mukom, povraćanjem, dermatitisom, opadanjem kose i nervnim poremećajima.

Važno je još spomenuti Vitamin K koji je neophodan za prvilno zgrušavanje krvi i Vitamin F koji igra bitnu ulogu u metabolizmu masti.

Budite oprezni da ne pretjerujete sa unosom vitamina jer kao što nedovoljan unos dovodi do poremećaja, tako i pretjeran unos dovodi do problema koji su nekada i teži nego oni koji nastaju uslijed nedostatka. Umjerenost je ključ zdravlja!

[wp_ad_camp_3]

dr Stevica Prolić

Categories: Medicina