Ateroskleroza je oboljenje velikih i srednjih arterija gdje se na unutrašnjim zidovima taloži holesterol i formiraju se plakovi koji značajno smanjuju protok krvi, a ponekad mogu da izazovu i potpuno začepljenje krvnog suda. Arterije koje su zahvaćene procesom ateroskleroze gube elastičnosti zbog toga vrlo lako dolazi do njihovog pucanja. Nastali plakovi mogu da posluže i kao mjesto za nastanak krvnog ugruška koji će rezultirati trombozom ili embolijom odnosno dovešće do iznenadnog i potpunog prekida protoka krvi.

Svima nama je poznato da je ateroskleroza globalni problem čovječanstva. Današnja saznanja nam govore kako je atroskleroza neizbježan proces, da će kod većine ljudi u 85-oj godini, oko 60% srčane cirkulacije biti prekriveno aterosklerotičnim plakovima, bez prisustva rizičnih faktora. Sa prisustvom rizičnih faktora, koji su danas neizbježni, promjene na krvnim sudovima se javljaju već u 42-oj godini.

Najznačajniji faktori rizika su povećan nivo holesterola, pušenje, gojaznost i povećan krvni pritisak. Međutim ateroskleroza se može razviti i kod osoba sa normalnim nivom holesterola ukoliko one boluju od šećerne bolesti ili imaju smanjenu funkciju štitne žlijezde. Takođe muškarci mlađih godina imaju veće šanse za razvoj ateroskleroze nego osobe ženskog pola, što dovodi do zaključka da muški polni hormoni potstiču nastanak ateroskleroze.

Od svih nabrojanih faktora najvažniji u nastanku ateroskleroze je visok nivo lipoproteina male gustine (LDL) koji je poznat i kao „loš holesterol“. Povećana koncentracija LDL u krvi je direktno proporcionalna sa povećanim unosom zasićenih masti u svakodnevnoj ishrani. Postoji velika zabluda da se holesterol najviše unosi mesom (masna govedina ima 86mg/100g, pileće i ćureće meso 78mg/100g). Zapravo najviše holesterola ima u jajima (žumance jajeta 1480mg/100g) tako da se unosi kolačima i tortama pravljenim sa jajima.

Pored „lošeg holesterola“ zastupljen je i „dobri holesterol“ tj. lipoprotein velike gustine (HDL). On ima ulogu da otklanja višak holesterola i štiti naš organizam od razvijanja ateroskleroze.

Najvažnija prevencija ateroskleroze je ishrana sa malo masti koja sadrži uglavnom nezasićene masti i nizak nivo holesterola. Uzimanje ovsenih mekinja koje su sastavni dio mnogih žitarica dovešće do smanjenja „lošeg holesterola“ i uvođenje fizičke aktivnosti koja će svakako doprinjeti zdravijem životu.

Zanimljiva je činjenica postojanje „Francuskog paradoksa“ da alkohol u malim količinama povećava nivo HDL, pogotovo crno vino i tako smanjuje rizik na nastanak bolesti srca.

Milica Mrđa

0
Kategorije: Medicina