Zatvoreni prelomi kostiju ruke su među najčešćim prelomima u kliničkoj praksi. Ovim prelomima su naročito izložena djeca i stare osobe, u prvom redu žene zbog moguće osteoporoze. Iako svaki prelom ruke ima veliki broj zajedničkih simptoma, postoji i niz osbenosti karekterističnih za pojedine anatomske regije ruke.

Ruka se anatomski dijeli na podlakticu i nadlakticu. U podlaktici se nalaze dvije kosti, lakatna kost (lat. ulna) i palačna kost (lat. radius), dok se u nadlaktici nalazi jedna, ramena kost (lat. humerus). U zavisnosti koja od ove tri kosti je slomljena javljaju se i različiti simptomi.

Kod svakog preloma imamo karekteristične znakove koje dijelimo na nesigurne i sigurne znake preloma. U nesigurne znake preloma spadaju:

  • Bol
  • Otko
  • Gubitak finkcije na zahvaćenom ekstremitetu (ne možemo da koristimo povrijeđenu ruku).

U sigurne znake preloma spadaju:

  • Deformacija zahvaćenog ekstremiteta.
  • Patološki zglob (umjesto samo u laktu, ruka se može npr. presaviti i u nadlaktici kod preloma ramene kosti).
  • Krepitacije (zvuk pucketanja na mjestu preloma).

Kod preloma nadlaktice, najčešće se radi o prelomu gornjeg dijela ramene kosti u slučaju starijih osoba, a kod djece najčešće dolazi do preloma donjeg dijela ramene kosti. U slučaju ovih preloma, pacijent može da u ograničenom kapacitetu koristi šaku, ali nije u stanju da podigne ruku, niti da je odalji od tijela.

Kod preloma kostiju podlaktice pacijent nije u stanju da koristi šaku. Štaviše ona često zauzima i netipičan položaj u odnosu na ostatak ruke, u zavisnosti koja od  kostiju podlaktice je slomljena i da li je slomljena na jednom ili na više mjesta.

Kod loma ruke, povrijeđenu ruku je neophodno imobilisati, tako da se ona što manje pomjera, i dovesti povrijeđenu osobu u najbližu ambulantu. Nikako ne pokušavati namještati samoinicijativno ruku niti pokušavati pomjerati ruku.

Prelomi ruke uglavnom imaju dobru prognozu mada može da dođe do komplikaciju u vidu oštećenja tkiva u okolini preloma kosti, (naročito opasno je oštećenje krvnih sudova i nerava), embolije (začepljenje krvnih sudova koštanom srži), tromboze (pretjerano zgrušavanje krvi sa posljedičnim začepljenjem krvnih sudova) i nekroze (odumiranja) kosti. Među ovim komplikacijama naročito opasne su embolija i tromboza koje mogu da dovedu i do smrtnog ishoda.

Dr Stevica Prolić

0
Kategorije: Medicina