Uvod
Epileptični napadi predstavljaju iznenadne promene u električnoj aktivnosti mozga, koje mogu izazvati različite simptome, uključujući konvulzije, gubitak svesti i nekontrolisane pokrete. Epilepsija je hronično neurološko oboljenje koje karakterišu ponovljeni napadi, ali pojedinci mogu doživeti napade i zbog drugih faktora, poput povrede mozga, infekcija ili intenzivnog stresa. U ovom članku ćemo objasniti kako prepoznati epileptični napad, koji su njegovi uzroci i šta treba učiniti kako biste pružili prvu pomoć osobi koja ga doživljava.

Šta je epileptični napad?

Epileptični napad je rezultat nenormalne električne aktivnosti u mozgu. Ova aktivnost može uticati na različite funkcije mozga, kao što su kontrola pokreta, svesti i senzacija. Postoji više vrsta epileptičnih napada, a simptomi variraju u zavisnosti od tipa napada i dela mozga koji je pogođen.

Vrste epileptičnih napada

Epileptični napadi se dele na dve osnovne grupe:

  1. Generalizovani napadi
    • Nastaju kada abnormalna električna aktivnost zahvati ceo mozak. Simptomi uključuju gubitak svesti, konvulzije, ukočenost tela i nekontrolisano grčenje mišića. Ove napade često prati ispuštanje glasova, ugriz jezika ili gubitak kontrole nad mokraćnim bešikom.
  2. Fokalni (parcijalni) napadi
    • Javljaju se kada je abnormalna električna aktivnost ograničena na jedan deo mozga. Simptomi mogu uključivati neobične pokrete jedne ruke ili noge, trzaje lica, osećaj zbunjenosti ili promene u svesnosti. Fokalni napadi mogu biti jednostavni (bez gubitka svesti) ili složeni (sa gubitkom svesti).

Kako prepoznati simptome epileptičnog napada?

Simptomi epileptičnog napada variraju u zavisnosti od tipa napada i mogu uključivati sledeće:

1. Generalizovani tonicko-klonički (grand mal) napad

  • Naglo gubljenje svesti: Osoba iznenada gubi svest i pada.
  • Tonička faza: Mišići postaju ukočeni, telo se isteže, a osoba može ispustiti glas zbog kontrakcije mišića.
  • Klonička faza: Dolazi do ritmičnih trzaja ruku i nogu, grčenja mišića i nekontrolisanih pokreta. Ova faza traje obično nekoliko sekundi do par minuta.
  • Poremećaj disanja: Osoba može prestati da diše na nekoliko sekundi, a lice može poprimiti plavičastu boju.
  • Gubitak kontrole nad mokraćnim bešikom ili crevima: U nekim slučajevima, osoba može ispustiti urin ili stolicu.
  • Postiktalna faza: Nakon napada, osoba može biti zbunjena, pospana ili dezorijentisana.

2. Absans (petit mal) napadi

  • Kratkotrajno odsustvo: Osoba se zagleda u prazno i ne reaguje na spoljne nadražaje.
  • Trzaji kapaka ili usana: Ovi napadi traju samo nekoliko sekundi i često su neprimetni.

3. Fokalni (parcijalni) napadi

  • Nevoljni pokreti: Može doći do grčenja mišića lica, ruku ili nogu.
  • Neobični osećaji ili senzacije: Osoba može osećati promene u čulima, kao što su neobični mirisi, ukusi ili vizuelne senzacije.
  • Poremećaj svesti: Osoba može postati dezorijentisana, imati prazne poglede ili izvoditi besmislene radnje (npr. mljackanje, oblizivanje usana, trljanje ruku).

Prva pomoć kod epileptičnog napada

Kada svedočite epileptičnom napadu, važno je ostati smiren i pružiti odgovarajuću pomoć osobi. Prva pomoć može sprečiti povrede i obezbediti sigurnost dok napad traje. Evo koraka koje treba preduzeti:

1. Ostanite smireni i obezbedite prostor

  • Ako vidite da neko ima epileptični napad, ostanite smireni. Uklonite oštre predmete i prepreke u blizini osobe kako biste sprečili povrede. Pokušajte da držite okolinu bezbednom, ali ne zadržavajte osobu silom.

2. Nemojte sprečavati pokrete osobe

  • Ne pokušavajte da sprečite pokrete osobe tokom napada. Pomeranje ili zadržavanje ruku i nogu može izazvati povrede. Pustite da napad prođe prirodno.

3. Položite osobu na stranu

  • Ako je moguće, pažljivo položite osobu na jednu stranu. Ovaj položaj (položaj za oporavak) pomaže u sprečavanju gušenja i omogućava lakše disanje. Ne pokušavajte da pomerate osobu ako je u opasnosti od pada ili povrede.

4. Podmetnite nešto meko ispod glave

  • Stavite mekani predmet, poput jakne ili jastuka, ispod glave osobe kako biste ublažili udarce tokom trzanja.

5. Ne stavljajte ništa u usta osobe

  • Nikada ne stavljajte prste, hranu ili predmete u usta osobe tokom napada. Ovo je zastareli mit koji može dovesti do ozbiljnih povreda, uključujući lomljenje zuba ili gušenje.

6. Proverite vreme trajanja napada

  • Beležite vreme kada je napad počeo. Ako napad traje duže od 5 minuta, pozovite hitnu pomoć. Dugi napadi mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija i zahtevanju medicinsku intervenciju.

7. Ostanite uz osobu nakon napada

  • Kada napad prođe, osoba može biti zbunjena, umorna i dezorijentisana. Ostanite uz nju, pružite podršku i objasnite šta se dogodilo. Nemojte dozvoliti osobi da ustane odmah nakon napada – neka se odmori i polako se vrati u svesno stanje.

8. Pozovite hitnu pomoć u sledećim situacijama:

  • Ako napad traje duže od 5 minuta.
  • Ako osoba nije imala napad ranije.
  • Ako osoba ne dolazi svesti nakon napada.
  • Ako je napad nastao u vodi ili ako je osoba zadobila povrede tokom napada.
  • Ako osoba ima više napada u nizu bez povratka svesti između napada.

Faktori rizika i uzroci epilepsije

Epilepsija može biti uzrokovana različitim faktorima, uključujući:

  • Genetske predispozicije: Nasledni faktori mogu povećati rizik od razvoja epilepsije.
  • Povrede mozga: Traume glave, udarci, tumori ili infekcije mozga (kao što su meningitis ili encefalitis) mogu izazvati epileptične napade.
  • Neurološka oboljenja: Neurološka stanja kao što su Alchajmerova bolest ili multipla skleroza mogu izazvati epileptične napade.
  • Metabolički poremećaji: Poremećaji u nivou šećera u krvi, natrijuma ili kalcijuma mogu izazvati napade.

Zaključak

Epileptični napadi su ozbiljno zdravstveno stanje koje zahteva hitnu reakciju i adekvatnu prvu pomoć. Prepoznavanje simptoma, kao što su iznenadni gubitak svesti, nekontrolisani trzaji i problemi sa disanjem, ključno je za pravovremenu pomoć. Obezbeđivanje bezbednosti osobe tokom napada i kontaktiranje hitne pomoći u ozbiljnim slučajevima mogu spasiti život i sprečiti komplikacije. Ako vi ili neko u vašoj blizini ima epilepsiju, važno je da budete informisani o merama prve pomoći kako biste mogli da reagujete na odgovarajući način.

Kategorije: Vijesti