Trošenje zuba zapravo predstavlja gubitak tvrdih zubnih tkiva bez uticaja bakterija, dakle ne radi se o karijesu. Svakodnevno u ambulantama se susrećemo sa ovim problemom savremenog čovjeka.

Ako pričamo o uzrocima trošenja zuba, govorimo o više faktora. Kao prvo moramo znati da su sa godinama zubi kroz svoju funkciju podložni fiziološkom trošenju zuba, i to je normalno. Međutim, postoje različiti oblici trošenja zuba koji zahtijevaju određenu terapiju.

  • Abrazija zuba nastaje trošenjem tvrdog zubnog tkiva kao posljedica trenja zuba i nekog vanjskog faktora. Ona se može javiti kod pacijenata koji u jednoj vilici imaju keramičke nadoknade, koji su opet tvrđi materijal od prirodnog zuba i uzrokuju njegovo trošenje. Takođe, pranje zuba sa tvrdim četkicama i pogrešna tehnika napraviće isti problem. Tvrda hrana u kombinaciji sa manjom tvrdoćom gleđi rezultiraće abrazijom zuba.
  • Atricija zuba je trošenje zubnih tkiva pri čemu se u normalnom žvakanju troši zub o zub. Bruksizam (nesvjesno stiskanje i škripanje zubima) uzrokuje ovakvo trošenje.
  • Erozija zuba predstavlja gubitak gleđi (spoljašnjeg sloja zuba) kao posljedica djelovanja kiselina u ustima, ali opet bez uticaja bakterija. Na razvoj erozije mogu uticati biološki faktori kao što su kvalitet zubne strukture, sastav pljuvačke, položaj zuba u vilici. Kiseline u ustima mogu se pojaviti kao posljedica vraćanja želučane kiseline (tzv. refluks), a takođe i unosom kroz kiselu hranu i napitke. Povećana konzumacija alkohola udružena sa refluksom kiseline iz želuca rezultiraće erozijom zuba.
  • Abfrakcija zuba je trošenje koje nastaje pucanjem gleđi u dijelu zuba do desni. Najčešće nastaje zbog stresnog učinka nepravilnog zagriza. Kod osoba sa bruksizmom ovakvo trošenje se odvija u suprotnoj vilici.

Šta možemo učiniti kako bismo spriječili trošenje zuba?

Prije svega provoditi pravilnu oralnu higijenu, srednje tvrdim  četkicama, blagim pokretima bez pritiska i pastama koje su hemijski manje „agresivne“. Izbjegavati česte i obilne konzumacije kisele hrane i pića, a ako već hoćemo onda piće piti kroz slamku koja će umanjiti kontakt kiselina sa zubima. Kod osoba sa bruksizmom izraditi odgovarajuće individualne štitnike za zube da bi spriječili kontakt zub o zub. Osobe koje imaju problem vraćanja želučane kiseline u usta svakako bi trebalo da se obrate gastroenterologu. Koristiti povremeno namirnice koje povećavaju lučenje pljuvačke jer ona blagotvorno djeluje na zube (povremeno žvaka bez šećera ), takodje, ne pretvrdu i lijepljivu hranu. Kod osoba koji imaju nepravilan položaj zuba svakako se preporučuje ortodontsko ispravljanje zuba i dovođenje zagriza u normalan odnos.

Dr Nenad Srdić

Categories: Stomatologija