Neosporiva je činjenica da odlazak stomatologu većini ljudi predstavlja situaciju koju bi oni najradije izbjegli. Da se razumijemo, nikome nije prijatno sjediti na stomatološkoj stolici, pa ni stomatolozima. Međutim, isto tako je činjenica da bez redovnih kontrola i odlične oralne higijene nema zdravih zuba. Dakle, prije ili kasnije ćemo posjetiti stomatologa. To „kasnije“ često je praćeno bolom, otokom i drugim neprijatnim simptomima, pa će i intervencija u ambulanti svakako biti neugodnija. Zbog toga se posjeta stomatologu najčešće doživljava kao negativno i ružno iskustvo. Ali ako se na vrijeme javimo na pregled – sva procedura će biti brža, jeftinija, bezbolnija. Različiti su razlozi zbog čega odgađamo posjetu stomatologu. Najčešće zbod bojazni od boli, potom zvuka naših instrumenata, ali i drugih strahova koje pacijenti osjećaju.
Revolucija u medicini pa samim tim i stomatologiji je svakako otkriće anestezije. U stomatologiji se uspješno koristi lokalna anestezija kao odlična metoda sprečavanja osjećaja boli. Lokalna anestezija može biti površinska i infiltraciona. Dvije su najčešće tehnike infiltracione (injekcione) anestezije: terminalna anestezija (daje se najčešće u gornjoj vilici u regiji jednog ili više zuba) i sprovodna anestezija (daje se najčešće u donjoj vilici iza posljednjeg zuba). Nakon aplikacije anestetika, djelovanje odnosno utrnulost počinje za 5 do 10 minuta. Trajanje lokalne anestezije zavisi od sljedećeg: količine datog anestetika, tehnike anesteziranja, koncentracije anestetika i vrste, od dodatog vazokonstriktora i stanja pacijenta. Prosječno trajanje anestezije je od 2 do 3 sata.
Svaki lokalni anestetčiki rastvor ima više sastojaka: lokalno anestetičko sredstvo, vazokonstriktor, stabilizator, aniseptičko sredstvo, pufer i rastvarač. Vazokonstriktorna sredstva se dodaju anestetičkim rastvorima da bi izazvala suženje krvnih sudova na mjestu aplikacije. Pri tome se postiže efekat usporavanja širenja lokalnog anestetika sa mjesta aplikacije čime se umanjuje njegova toksičnost, produžava anestetičko djelovanje jer duže ostaje na mjestu primjene, a i anestezirano polje manje krvari zbog suženih krvnih sudova. Kao vazokonstriktori najčešće se koriste: adrenalin, noradrenalin i korbazil.
Trudnoća, dojenje i lokalna anestezija
Trudnice, pogotovo u prvom tromjesečju trudnoće, trebalo bi da odgode složenije stomatološke zahvate, pogotovo one operacijske naravi. Ipak, ako su stomatološki zahvati neophodni, uvijek treba dobro procijeniti omjer potencijalne štete i koristi. Većina uobičajenih anestetika smatra se sigurnima za upotrebu tokom trudnoće, međutim najbolje je izbjeći anesteziju u prva tri mjeseca i devetom mjesecu trudnoće.
Kod dojilja, lokalni anestetici mogu preći u mlijeko u vrlo malim, zanemarivim količinama. Potrebno je izbjeći dojenje 6h nakon dobijanja anestezije.
Druga oboljenja i lokalna anestezija
Lokalni anestetici s vazokonstriktorom moraju se pažljivo primjenjivati na osobama sa srčanim bolestima, angiospazmom, aterosklerozi, tireotoksikozi i feokromocitomom. Takođe, kod osoba sa nekontrolisanim visokim krvnim pritiskom i nekontrolisanom šećernom bolesti vazokonstriktor je kontraindikovan dok se ova oboljenja ne stave pod kontrolu. U situacijama kada se procijeni da vazokonstriktor može izazvati neželjeno djelovanje na kardiovaskularni sistem, trebalo bi koristiti anestetik bez njega te se eventualno konsultovati s pacijentovim ljekarom.
Primjena lokalne anestezije je neizostavan dio savremene stomatologije koji pacijentu osigurava bezbolnost, a stomatologu pruža neometan i komforan rad.
Dr Nenad Srdić